Ljudi često hrabro podnose velike životne teškoće, ali lako upadnu u zamke sitnih briga i gluposti. Briga o svemu i svačemu troši naše vrijeme i energiju. No, dobra vijest je da postoji način da brinemo – pametnije.

Briga je prirodna. Naš mozak je programiran da nas štiti. On predviđa moguće opasnosti i time povećava šansu da preživimo. Ipak, ako ne znamo upravljati svojim brigama, one lako preuzmu kontrolu nad nama.

Zato te u ovom blogu vodim kroz tri ključna koraka kako bi naučio/la razlikovati korisne od štetnih briga i postupno vratio/la osjećaj kontrole.


1. Kako prepoznati korisne (produktivne) i beskorisne (neproduktivne) brige?

Korisna briga je ona koja vodi prema rješenju. Beskorisna briga nas samo vrti u krug.

Primjeri korisne brige:

  • “Imam li dovoljno goriva za put?”

  • “Jesam li platila račun?”

Takve brige nas potiču na akciju – npr. da natočimo gorivo ili platimo račune.

Primjeri beskorisne brige:

  • “Što ako doživim nesreću na putu?”

  • “Što ako se partneru nešto dogodi dok mene nema?”

Ovdje ne možemo ništa napraviti sada. Takve misli troše energiju i često nas ostavljaju s osjećajem bespomoćnosti.

Upamti: Ako si postaviš pitanje “Mogu li sada nešto napraviti?” i odgovor je NE – riječ je o beskorisnoj brizi.


2. Što učiniti kada se uhvatiš u spiralu beskorisnih briga?

Beskorisne brige imaju razne oblike. Evo kako ih prepoznati:

Ruminiranje

Vrtimo stalno ista pitanja bez odgovora:
“Zašto se baš meni ovo događa?”
“Zašto je život nepravedan?”
➡ Fokusiraj se umjesto toga na pitanje: “Što mogu sad napraviti?”

Lanac „što ako“ misli

“Što ako se šef naljuti?” → “Što ako dobijem otkaz?” → “Što ako više nikad ne nađem posao?”
➡ Prepoznaj da ova lančana reakcija nema uporište u stvarnosti. Postavi si pitanje: “Kolika je stvarno vjerojatnost da će se to dogoditi?”

Odbijanje rješenja jer nije savršeno

“Promijenio bih posao, ali još nisam 100% siguran.”
➡ Mozak voli poznato, i svaki novi korak može izazvati nelagodu. To je normalno. Ne traži savršeno rješenje – traži ono dovoljno dobro za sada.


3. Briga nije rješenje – akcija je

Ponekad vjerujemo da moramo brinuti dok ne osjećamo manje anksioznosti. Ali istina je suprotna – što više brinemo, to smo više iscrpljeni.

Neki štetni obrasci koje trebaš prepoznati:

  • Brineš dok ne osjetiš da imaš sve pod kontrolom.

  • Brineš jer vjeruješ da će ti to pomoći da se osjećaš sigurnije. ➡ Nažalost, to samo pojačava tjeskobu i smanjuje tvoju produktivnost.

 Umjesto toga, vrati se na ono što možeš kontrolirati.


Ne možeš kontrolirati druge ljude ili budućnost, ali možeš:

  • Napraviti plan.

  • Poduzeti mali korak.

  • Raditi ono što ti dugoročno donosi dobro.


BONUS: Radni alati za vježbanje

Za dublje razumijevanje svojih briga, možeš ispuniti:

(Materijali su edukativni, nisu dijagnostički alati.)


Zaključak: Dan po dan

Brige su dio života – i to nije loše. Ali ako ih prepoznamo, razvrstamo i naučimo usmjeriti, možemo živjeti mirnije i svjesnije. Život je prekratak da bismo ga proveli u beskonačnim analizama.

Sljedeći put kad te uhvati briga, zastani i pitaj se:

 “Mogu li nešto napraviti sada?”
“Ili samo vrtim misli koje me iscrpljuju?”


 Pokušaj već danas:

Odvoji 10 minuta i zapiši 3 brige koje te najčešće muče.
Pored svake napiši:

  • Mogu li nešto napraviti sad?

  • Ako da – što?

  • Ako ne – mogu li pustiti tu brigu?


Hvala ti što si pročitao/la ovaj tekst. Ako ti je bio koristan, možda će i nekom drugom pomoći – slobodno podijeli.

Brinimo pametnije. Ne više.

 

Serija tekstova pisana u svrhu suočavanja s brigama, anksioznosti i niskim samopouzdanjem. Tekstovi prate stručnu literaturu i smjernice stručnih psihologa u polju kognitivno- bihevioralne terapije. Tekst nije zamjena za psihoterapiju. Svrha mu je psihoedukacija i samostalna prorada, ili uz podršku terapeuta ili savjetovatelja psihologa.

 

 

 

 

 

css.php