Ljudi često hrabro podnose velike životne teškoće, ali lako upadnu u zamke sitnih briga i gluposti. Briga o svemu i svačemu troši naše vrijeme i energiju. No, dobra vijest je da postoji način da brinemo – pametnije.
Briga je prirodna. Naš mozak je programiran da nas štiti. On predviđa moguće opasnosti i time povećava šansu da preživimo. Ipak, ako ne znamo upravljati svojim brigama, one lako preuzmu kontrolu nad nama.
Zato te u ovom blogu vodim kroz tri ključna koraka kako bi naučio/la razlikovati korisne od štetnih briga i postupno vratio/la osjećaj kontrole.
1. Kako prepoznati korisne (produktivne) i beskorisne (neproduktivne) brige?
Korisna briga je ona koja vodi prema rješenju. Beskorisna briga nas samo vrti u krug.
Primjeri korisne brige:
-
“Imam li dovoljno goriva za put?”
-
“Jesam li platila račun?”
Takve brige nas potiču na akciju – npr. da natočimo gorivo ili platimo račune.
Primjeri beskorisne brige:
-
“Što ako doživim nesreću na putu?”
-
“Što ako se partneru nešto dogodi dok mene nema?”
Ovdje ne možemo ništa napraviti sada. Takve misli troše energiju i često nas ostavljaju s osjećajem bespomoćnosti.
Upamti: Ako si postaviš pitanje “Mogu li sada nešto napraviti?” i odgovor je NE – riječ je o beskorisnoj brizi.
2. Što učiniti kada se uhvatiš u spiralu beskorisnih briga?
Beskorisne brige imaju razne oblike. Evo kako ih prepoznati:
Ruminiranje
Vrtimo stalno ista pitanja bez odgovora:
“Zašto se baš meni ovo događa?”
“Zašto je život nepravedan?”
➡ Fokusiraj se umjesto toga na pitanje: “Što mogu sad napraviti?”
Lanac „što ako“ misli
“Što ako se šef naljuti?” → “Što ako dobijem otkaz?” → “Što ako više nikad ne nađem posao?”
➡ Prepoznaj da ova lančana reakcija nema uporište u stvarnosti. Postavi si pitanje: “Kolika je stvarno vjerojatnost da će se to dogoditi?”
Odbijanje rješenja jer nije savršeno
“Promijenio bih posao, ali još nisam 100% siguran.”
➡ Mozak voli poznato, i svaki novi korak može izazvati nelagodu. To je normalno. Ne traži savršeno rješenje – traži ono dovoljno dobro za sada.
3. Briga nije rješenje – akcija je
Ponekad vjerujemo da moramo brinuti dok ne osjećamo manje anksioznosti. Ali istina je suprotna – što više brinemo, to smo više iscrpljeni.
Neki štetni obrasci koje trebaš prepoznati:
-
Brineš dok ne osjetiš da imaš sve pod kontrolom.
-
Brineš jer vjeruješ da će ti to pomoći da se osjećaš sigurnije. ➡ Nažalost, to samo pojačava tjeskobu i smanjuje tvoju produktivnost.
Umjesto toga, vrati se na ono što možeš kontrolirati.
Ne možeš kontrolirati druge ljude ili budućnost, ali možeš:
-
Napraviti plan.
-
Poduzeti mali korak.
-
Raditi ono što ti dugoročno donosi dobro.
BONUS: Radni alati za vježbanje
Za dublje razumijevanje svojih briga, možeš ispuniti:
(Materijali su edukativni, nisu dijagnostički alati.)
Zaključak: Dan po dan
Brige su dio života – i to nije loše. Ali ako ih prepoznamo, razvrstamo i naučimo usmjeriti, možemo živjeti mirnije i svjesnije. Život je prekratak da bismo ga proveli u beskonačnim analizama.
Sljedeći put kad te uhvati briga, zastani i pitaj se:
“Mogu li nešto napraviti sada?”
“Ili samo vrtim misli koje me iscrpljuju?”
Pokušaj već danas:
Odvoji 10 minuta i zapiši 3 brige koje te najčešće muče.
Pored svake napiši:
-
Mogu li nešto napraviti sad?
-
Ako da – što?
-
Ako ne – mogu li pustiti tu brigu?
Hvala ti što si pročitao/la ovaj tekst. Ako ti je bio koristan, možda će i nekom drugom pomoći – slobodno podijeli.
Brinimo pametnije. Ne više.
Serija tekstova pisana u svrhu suočavanja s brigama, anksioznosti i niskim samopouzdanjem. Tekstovi prate stručnu literaturu i smjernice stručnih psihologa u polju kognitivno- bihevioralne terapije. Tekst nije zamjena za psihoterapiju. Svrha mu je psihoedukacija i samostalna prorada, ili uz podršku terapeuta ili savjetovatelja psihologa.
