Kako sustav podržava zdravlje radnika?
Dok se osjećamo dobro, rijetko razmišljamo kako naš posao i okruženje utječu na zdravlje, svakodnevne izbore i vrijednosti. Ipak, upravo tada – dok smo još „u snazi“ – najbolji je trenutak za prevenciju.
Posao i zdravlje: više od rezultata
Obrazovni sustav i radna kultura nas često oblikuju da budemo „izvođači“ – fokusirani na ciljeve, učinkovitost i rezultate. Rijetko nas uče kako postaviti granice ili prepoznati vlastite potrebe. U mnogim sektorima (privatni, školstvo, zdravstvo), vrednuje se isključivo ishod, dok se briga o mentalnom zdravlju doživljava kao slabost ili luksuz. Marketing također održava iluzuju da je uspjeh (više novaca) mjerilo kvalitetnog i sigurnog življanja.
Burnout tada ne iznenađuje – on je očekivana posljedica preopterećenja i nedostatka podrške. Nažalost, nismo svjesni koliko kod mladih može biti i po život opasna posljedica.
Što je burnout?
Burnout je sindrom emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovane kroničnim stresom na poslu. Uključen je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (ICD-11), a simptomi uključuju:
-
Emocionalnu iscrpljenost
-
Gubitak motivacije i povezanosti s poslom
-
Smanjenu učinkovitost
- Otežano funkcioniranje u drugim životnim ulogama
Tko je najviše podložan?
- Pomagačke profesije
(zdravstvo, obrazovanje, policija, socijala) – stalni stres, visoka odgovornost, malo podrške. - Perfekcionisti i visoko motivirani pojedinci
– postavljaju si visoke standarde, teško traže pomoć, stalno „u pogonu“. - Radnici u lošem okruženju
– nejasne uloge, nedostatak kontrole, malo priznanja i podrške. - Mladi i početnici
– nastoje se dokazati, često preopterećeni, nemaju iskustva u postavljanju granica. - Žene (osobito one s više uloga)
– balansiranje između posla, kuće i obitelji povećava rizik.
Zašto individualna snaga nije dovoljna?
Poruka „ako se dovoljno trudiš, možeš sve“ stvara iluziju kontrole, ali u stvarnosti – nijedna osoba ne može dugoročno nadjačati loš sustav. Bez podrške, čak i najmotiviraniji pojedinac može doći do iscrpljenosti.
Je li posao važniji od zdravlja?
Iako mnogi tvrde da zdravlje treba biti prioritet, ponašanje često pokazuje suprotno: ignoriranje stresa, rad bez pauze, nedostatak sna, izostanak povezanosti. Kultura rada i unutarnja uvjerenja imaju snažan utjecaj. No važno je naći ravnotežu – ni prekomjerni rad ni pasivnost nisu rješenje.
Kako sustav može bolje podržati radnike?
Prevencija burnouta nije samo osobna, već i organizacijska odgovornost. Radna okruženja koja:
-
poštuju privatno vrijeme
-
nude podršku i priznanje
-
promiču ravnotežu i kvalitetan vrijednosti sustav
…imaju manje slučajeva burnouta.
Vrijeme je da normaliziramo brigu o sebi kao temelj profesionalnog uspjeha, ne kao slabost.
Zapitaj se:
-
Imam li pravo reći ne?
-
Mogu li biti posvećen poslu bez da žrtvujem sebe?
-
Što mogu učiniti sada, dok sam još dobro?
Ako nemaš jasan odgovor – to nije slabost, to je poziv na promjenu.
U nastavku provjeri svoju razinu iscrpljenosti. Možeš i isprintati smjernice za prevenciju burnouta kao podsjetnik.