Kako sustav podržava zdravlje radnika?

Dok se osjećamo dobro, rijetko razmišljamo kako naš posao i okruženje utječu na zdravlje, svakodnevne izbore i vrijednosti. Ipak, upravo tada – dok smo još „u snazi“ – najbolji je trenutak za prevenciju.

Posao i zdravlje: više od rezultata

Obrazovni sustav i radna kultura nas često oblikuju da budemo „izvođači“ – fokusirani na ciljeve, učinkovitost i rezultate. Rijetko nas uče kako postaviti granice ili prepoznati vlastite potrebe. U mnogim sektorima (privatni, školstvo, zdravstvo), vrednuje se isključivo ishod, dok se briga o mentalnom zdravlju doživljava kao slabost ili luksuz. Marketing također održava iluzuju da je uspjeh (više novaca) mjerilo kvalitetnog i sigurnog življanja.

Burnout tada ne iznenađuje – on je očekivana posljedica preopterećenja i nedostatka podrške. Nažalost, nismo svjesni koliko kod mladih može biti i po život opasna posljedica.

Što je burnout?

Burnout je sindrom emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovane kroničnim stresom na poslu. Uključen je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti (ICD-11), a simptomi uključuju:

  • Emocionalnu iscrpljenost

  • Gubitak motivacije i povezanosti s poslom

  • Smanjenu učinkovitost

  • Otežano funkcioniranje u drugim životnim ulogama

Tko je najviše podložan?

  1. Pomagačke profesije
    (zdravstvo, obrazovanje, policija, socijala) – stalni stres, visoka odgovornost, malo podrške.
  2. Perfekcionisti i visoko motivirani pojedinci
    – postavljaju si visoke standarde, teško traže pomoć, stalno „u pogonu“.
  3. Radnici u lošem okruženju
    – nejasne uloge, nedostatak kontrole, malo priznanja i podrške.
  4. Mladi i početnici
    – nastoje se dokazati, često preopterećeni, nemaju iskustva u postavljanju granica.
  5. Žene (osobito one s više uloga)
    – balansiranje između posla, kuće i obitelji povećava rizik.

Zašto individualna snaga nije dovoljna?

Poruka „ako se dovoljno trudiš, možeš sve“ stvara iluziju kontrole, ali u stvarnosti – nijedna osoba ne može dugoročno nadjačati loš sustav. Bez podrške, čak i najmotiviraniji pojedinac može doći do iscrpljenosti.

Je li posao važniji od zdravlja?

Iako mnogi tvrde da zdravlje treba biti prioritet, ponašanje često pokazuje suprotno: ignoriranje stresa, rad bez pauze, nedostatak sna, izostanak povezanosti. Kultura rada i unutarnja uvjerenja imaju snažan utjecaj. No važno je naći ravnotežu – ni prekomjerni rad ni pasivnost nisu rješenje.

Kako sustav može bolje podržati radnike?

Prevencija burnouta nije samo osobna, već i organizacijska odgovornost. Radna okruženja koja:

  • poštuju privatno vrijeme

  • nude podršku i priznanje

  • promiču ravnotežu i kvalitetan vrijednosti sustav

…imaju manje slučajeva burnouta.

Vrijeme je da normaliziramo brigu o sebi kao temelj profesionalnog uspjeha, ne kao slabost.


Zapitaj se:

  • Imam li pravo reći ne?

  • Mogu li biti posvećen poslu bez da žrtvujem sebe?

  • Što mogu učiniti sada, dok sam još dobro?

Ako nemaš jasan odgovor – to nije slabost, to je poziv na promjenu.


U nastavku provjeri svoju razinu iscrpljenosti. Možeš i isprintati smjernice za prevenciju burnouta kao podsjetnik.

Samoprovjera burnout

Smjernice burnout

css.php