Što znači prihvaćanje i zašto je važno za naše mentalno zdravlje?
U prethodnim blogovima pisali smo o toleranciji neizvjesnosti i o tome kako nam briga može pomoći – ali i odmoći. Danas ćemo otići korak dalje: upoznat ćemo koncept prihvaćanja, alata još moćnijeg za nošenje s neizvjesnošću i tjeskobom.
Prihvaćanje znači vidjeti stvari onakvima kakve jesu – ne onakvima kakvima želimo da budu, niti onakvima kakvima ih se bojimo. Prihvaćanje je sposobnost da primimo stvarnost sadašnjeg trenutka i prošlosti, umjesto da ostanemo zarobljeni u brigama o tome što bi moglo biti.
Briga, s druge strane, često nas uvlači u beskonačne scenarije, poput filma koji nikad ne snimimo. Iako nam daje privid kontrole, briga nas zapravo drži podalje od stvarnog iskustva života.
Zašto prihvaćanje pomaže više od brige?
Kad prihvaćamo ono što jest, otvaramo prostor za djelovanje. Briga nas često samo iscrpljuje i tjera da izbjegavamo nelagodu, umjesto da rješavamo probleme.
Primjer:
Brinete o djetetovim ocjenama pa stalno kritizirate?
Brinete o poslu, ali ništa konkretno ne mijenjate?
Brinete o zdravlju, ali svaki dan završite s grickalicama pred televizorom?
Briga vas zadržava u mjestu.
Akcija vas vodi prema promjeni.
A da bismo poduzeli akciju, potrebno je – prihvatiti stvarnost.
Kako vježbati prihvaćanje?
Donosimo nekoliko jednostavnih koraka kako postati prisutniji i učinkovitije se nositi s brigom:
1. Udaljite se od svojih misli
Misli nisu činjenice.
Primijetite ih, ali se ne poistovjećujte s njima.
Primjeri:
-
“Jednostavno primjećujem da imam misao da ću uvijek biti sama.”
-
“Primjećujem osjećaj tuge.”
Vježba:
Napišite sve svoje trenutne brige na papiriće ili kartice.
Zatim ih jedan po jedan pogledajte – i bacite u koš.
Učite se gledati na brige kao na nešto prolazno, a ne kao na apsolutne istine.
2. Opisujte stvarnost, umjesto da je osuđujete
Kad brinemo, često preuveličavamo i predviđamo katastrofe.
Primjer:
Umjesto da mislite: “Nikad neću završiti ovaj posao i sve će propasti”, pokušajte:
-
“Ispred mene je fascikl s podacima.”
-
“Primio sam e-mail sa zahtjevom za izvještaj.”
Opisivanjem stvarnosti ostajemo prizemljeni u sadašnjem trenutku.
3. Odgodite prosuđivanje
Brige često uključuju stroge prosudbe o sebi ili drugima.
Primijetite te prosudbe – i svjesno ih zamijenite promatranjem.
Primjer:
Umjesto da kažete: “Ja sam gubitnik”, recite:
-
“Sjedim u svom stanu. Trenutno jedem pizzu. Soba je topla.”
Ovakav način razmišljanja smanjuje tjeskobu i vraća vas u stvarnost.
4. Osvijestite da nije sve povezano s vama
Svijet nije okrenut oko naših strahova.
Brinete da nikada nećete pronaći partnera?
Sjetite se: milijarde ljudi ponekad osjećaju isto.
Niste sami, niti ste neuspješni zato što sada niste s nekim.
Život uključuje nesigurnost – i to je u redu.
Završna vježba: Gdje vodi vaš put?
Zamislite da ste doživjeli 90 godina.
Kako izgleda vaš život iz snova?
S kim ste? Gdje ste? Kako ste živjeli?
Sada zamislite suprotno – svoje najveće strahove.
Pitajte se:
Kojim ponašanjima idem prema svom životu iz snova, a kojim ponašanjima idem prema strahovima?
Zaključak
Radikalno prihvaćanje života – sa svim njegovim izazovima – omogućuje nam da ostanemo otvoreni, prisutni i hrabri.
Briga i anksioznost su poput začina: u malim količinama su korisni, ali kad ih je previše, kvare cijelo jelo.
Cilj je pronaći ravnotežu: upoznati sebe, cijeniti svoje potrebe i živjeti autentično.
Ovaj tekst je edukativnog karaktera i nije zamjena za terapiju. Preporučujemo ga kao podršku samostalnom radu ili radu uz stručnog terapeuta.
Hvala što ste odvojili vrijeme za čitanje i suočavanje. Prvi korak prema promjeni uvijek je najhrabriji.
