Svi doživljavamo stres. Određena razina stresa nas održava okretnima i zainteresiranima za neki zadatak. Problem nastaje kada on traje i kada ga doživljavamo negativno, tada ima negativne posljedice na naš um i tijelo.
Kod naših predaka stres je bio fizičke prirode (potraga za hranom, vremenski uvjeti, sigurno sklonište), stres u 21. stoljeću je emocionalne i mentalne prirode. To znači da stres većinom kreće od naših misli. Sama pomisao na neke negativne situacije, kada nešto pročitamo u medijima, kada verbaliziramo, kada nam netko nešto kaže, pokreće lanac stresnih reakcija. Također, stres se javlja i kada radimo nešto pozitivno, kada ulažemo u svoje ciljeve, budućnost. Tada nam problem može praviti neizvjesnost koja naš drži u pripravnosti za potencijalno loše ishode. Znači da ne možemo biti na nuli što se tiče stresa. On je tu. No, možemo raditi na svome ponašanju da “kvalitetnije” doživimo taj stres.
U videu govori sveučilišna profesorica Sharon Horesh Bergquist, o tome što se događa u tijelu kada doživljavamo kronični stres. Kronični stres se može doživljavati u sklopu posla, obiteljskog života, traumatičnih iskustava kao što je smrt djeteta ili supružnika, društvenog utjecaja i niz situacija. Svaka osoba može imati svoje razloge za kronični stres. Ono što je svima zajedničko je da ne pronalaze način kako se nositi kvalitetno s trenutnom situacijom i ne pronalaze pravi problem koji bi mogli riješiti. Tako upadaju u petlju, vrte se u krug i postaju nemoćni.
Objašnjavaju kako se tijekom stresnih faza otpuštaju hormoni kortizol, adrenalin i noradrenalin. Adrenalin povećava dotok krvi u srce i inače ima funkciju da nas aktivira u opasnim situacijama. Kortizol u normalnim količinama je poželjan jer održava ravnotežu tekućina u tijelu, no u pretjeranim ima upravo suprotan učinak, raste nam šećer u krvi, tlak je nepravilan, utječe na imunitet (suzbija ga) i niz drugih. Zajedno ovi hormoni potiču mogućnost za srčani udar i razna druga oboljenja. Kronični stres dovodi do umora, iscrpljenosti, slabe koncentracije, probavnih problema i do niza mentalnih problema, depresije, anksioznosti, opsesivnih poremećaja, psihoza..
Kažu da je najbolji način suočavanja sa stresom pronaći neki drugi način kako odgovoriti na njega. Pokušajte ga ne doživljavati kao prijetnju, već kao signal da nešto mijenjate. Mnogi danas predlažu meditaciju kad jedan vid suočavanja sa stresom.
No prije meditacije, nužno je moći detektirati probleme koje imate u životu, osvijestiti svoje automatske misli, osvijestiti svoja pravila i granice, uvjerenja i pretpostavke. Promjenom stava, misli, mijenja se i naša reakcija!
Iskustvo klijenata u Norvelu:
Kada nam dolaze osobe s problemima mentalnog zdravlja redovito govore o simptomima kao što su glavobolje, bolovi u želudcu, loše spavanje, nemogućnost koncentracije, bolovi u leđima, tremor ruku i nogu, znojenje, lupanje srca, visok tlak, loša probava, hormonalni disbalans… većina osoba se upozna s konzumacijom lijekova da bi se osjećali bolje, jer, ako se osjećaju loše, sigurno su u pitanju hormoni. No, trebamo si postaviti pitanje – je li hormonalni disbalans doveo do toga da se osjećam loše, ili je kronični stres, ne reagiranje adekvatno u određenim situacijama, nemogućnost prilagodbe na novonastale promjene, doveo do toga da tijelo više ne može podnijeti takve obrasce ponašanja i da šalje signale da se nešto nužno promijeniti mora.
Do kroničnog stresa dolazi kada imamo osjećaj da trebamo zadovoljavati potrebe drugih na točno određeni način, ne promišljamo kvalitetno o sebi, i vrlo moguće je da ne uviđamo što je uopće pravi problem u cijeloj priči. Tada rješavamo najčešće stvari koje se možda uopće ne mogu ili ne trebaju rješavati – i rijetko zastanemo i krenemo od sebe. Ta želja da kontroliramo biva jača od nas i drži nas u začaranom krugu.
Mentalno zdravlje je važno — a to su procesi u našem mozgu. Zašto zanemarujemo mozak koji je ključ našeg pokretanja? Mozak je plastičan i to nam govori da možemo stvarati nove veze i da možemo prekinuti neke stare disfunkcionalne veze. Kao što ni jedan zdravstveni problem ne možemo popraviti preko noći, ne očekujte da možete i problem s mentalnim zdravljem.
Pitanje glasi: Što sam danas učinio za svoje zdravlje, mentalno i fizičko?
Savjet: Kada su u pitanju svakodnevni zadaci, rutinske radnje, nezadovoljstvo poslom… uz te radnje vežite si neke ugodne. To se zove samonagrađivanje. Možete ispisati listu svojih ugodnih stvari i uvoditi u svakodnevni život. Npr. kada dodjem s posla (koji npr. ne volim) otići ću na kavu ili u šetnju, kada dobijem plaću kupit ću si novu majicu. Kada napravim ručak, na terasi ću popiti kavu. Kada napravim izvještaje pogledat ću film. Kada operem suđe s klincima ću se igrati… Razmislite o svojim ugodnim stvarima. Kada osvjestimo što nam je ugodno, lakše odradimo neke rutinske stvari i one gube na snazi kada je u pitanju doživljaj stresa. Današnjim danom trebamo upravljati mi, ne on nama. Planirajte.
Jeste li znali?
U Norvelu provodimo kognitivno – bihevioralnu terapiju koja ima znanstvene dokaze učinkovitosti kada je u pitanju liječenje anksioznosti i depresije. Uz KBT provodimo i Mindfulness tehnike meditacije koje su također znanstveno potkrepljenje i pokazuju da uz redovito vježbanje dovode do promjena u strukturi mozga.
info@norvel.hr
