Osobe koje se bore s depresijom ili sa socijalnom anksioznosti izjavljuju da im je jako teško razgovarati s nepoznatima, ali i s bližnjima o tome kako se osjećaju. Često ih drugi ne razumiju ili im nude savjete koje ne mogu trenutno koristiti. Kako možemo pomoći kao pojedinci i okruženje?
REAGIRAJMO NA PROBLEME MENTALNOG ZDRAVLJA SUOSJEĆANJEM,
A NE OSUDOM ILI KRITIKOM.
Dva ključna simptoma depresivne epizode su depresivno raspoloženje ili tuga i značajno smanjeno zanimanje ili uživanje u većini aktivnosti. Drugi simptomi uključuju nesanicu ili hipersomiju, značajno gubljenje ili dobivanje na težini, osjećaj krivnje ili bezvrijednosti, umor, smanjenu sposobnost koncentracije, neodlučnost, ponavljajuće razmišljanje o smrti ili samoubojstvu. Moguće je da je osobama potrebno bolničko liječenje, da idu na psihoterapiju ili da koriste određene lijekove. Sve ovisi o tome koliko dugo osjećaju simptome.
Depresija ne znači da sjedimo u tamnoj sobi i beskrajno plačemo. Često znači da se ustanemo, odemo na posao, smijemo cijeli dan i nakon toga dođemo kući gdje sjedimo u tišini radeći ništa ili skoro ništa, dok ne dođe vrijeme da odemo u krevet. Depresija ima mnoga lica i zbog toga je potrebno informirati se o njoj da bi bila prepoznata na vrijeme.
Njima je potrebno da mogu u prisustvu drugog biti duboko potišteni i da se ne osjećaju dodatno loše zbog toga.
Najčešće osobe bivaju depresivne jer su uvjerene da je trenutna neadaptacija njihova greška, da su neadekvatni i bezvrijedni. Također mogu postati depresivni i kada shvate da je svijet besmisleno i pokvareno mjesto. Osim kognitivne trijade koja je definirana u depresiji: negativan pogled na sebe, svijet i budućnost; uz to se veže i vjerovanje osobe da je to sve nepromjenjivo, da zaslužuje tu „kaznu“ i da će zauvijek ostati tako.
U praksi prepoznajemo i probleme poput „nasmiješene depresije“. To su osobe koje pokušavaju misliti pozitivno i potisnuti svaki oblik neugodnog doživljaja. Rezultat toga je neadekvatna veselost, euforija. Nekada ta obrana može biti stabilna, a nekada nestabilna (psihotična faza). Zbog toga kažemo da „misliti pozitivno“ kao rješenje trenutnih problema, nije najbolja solucija, osobito ako osoba ima sklonost ovakvih obrambenih mehanizama.
Depresija ne umanjuje čovjekovu želju za povezivanjem s drugim ljudima, već samo njihovu sposobnost.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je depresija vodeći uzrok zdravstvenih problema i invaliditeta u cijelom svijetu, a pogađa više od 300 milijuna ljudi. Trenutna statistika govori da je svaka četvrta osoba depresivna. No, iako je depresija vrlo česta, primjećujemo da većina ljudi ne želi razgovarati s depresivnim ljudima osim ako se oni ne pretvaraju da su sretni. Tako depresivni nauče staviti veselu fasadu za povremene interakcije. Jer društvo nalaže da moraš biti sretan, u protivnom nešto s tobom ne štima.
Kada se osobe mogu slobodno identificirati s depresijom, mogu se i osjećati dobro u pogledu toga, prestanu se etiketirati da su loše osobe zbog toga.
Sada, zamislite da vam jedan član vaše obitelji ili bliski prijatelj kaže da je stvarno depresivan. Bi li vam bilo ugodno razgovarati s njima?
Imajte na umu da depresija ne umanjuje čovjekovu želju za povezivanjem s drugim ljudima, već samo njihovu sposobnost. I usprkos tome što možda mislite suprotno, razgovor s prijateljima ili članom obitelji koji žive s depresijom može biti jednostavan, a možda i zabavan. Ne mora biti naporno ili čudno.
Na jednoj su strani ljudi s depresijom, a na drugoj su svi drugi i pitaju: “Zašto moraš biti toliko depresivan?”
Činjenica je da postoje ljudi koji žive s depresijom, koji nam mogu djelovati zbunjujuće jer se bore protiv rata u glavi koji nitko drugi ne može vidjeti. S druge strane su svi ostali i oni gledaju preko puta, odmahuju glavom i pitaju: “Zašto moraš biti tako depresivan?” Ovo su nažalost česti uvidi naših klijenata.
KAKO RAZGOVARATI S OSOBOM KOJA SE BORI S DEPRESIJOM:
Ne govorite: „Trgni se“, „Pređi preko toga“, „To je sve u tvojoj glavi“. “Nitko nije rekao da je život pošten.”, “Sredi se”, Sve ti je super, zašto nisi sretan”, “Mislio sam da si jači od toga”, Drugima je puno gore nego tebi”, “Ako se ne osjećaš dobro, promijeni onda nešto”…
Ideja je odlična, no mislite da oni to već nisu pokušali? Mnogi su pokušali s čitanjem self help literature, gledanjem pozitivnih videa, sve su to radili jer društvo kaže trebaš biti sam u tome, riješi to sam, trebaš to moći riješiti sam… Pritisak na osobu da mora biti bolje, dovodi do toga da je još lošije. Zbog toga često napominjemo da su motivacijski videi koji sugeriraju da ćemo pozitivnim mislima riješiti stvar, veoma štetni i kod osobe koja je u fazi depresivnog raspoloženja, zapravo problem produbljuje i dolazi do još veće nestabilnosti. Zato je bolje osobu ohrabriti i pomoći joj da se konzultira sa stručnjakom. Da je osoba slomila nogu, svakako bi joj savjetovali da ode liječniku, a ne da se trgne.
Ne inzistirajte da ono što pomaže drugima da se osjećaju bolje, mora pomoći i osobi s depresijom.
Osobito ako osoba ima kliničku depresiju… jednostavna šetnja, da radi nešto, nisu jedina rješenja u početnoj fazi. Depresija nije samo osjećaj tuge, ona je i osjećaj beznadnosti i ispraznosti, što je puno teže emocionalno stanje. Depresivno stanje uvjetuje i hormonalna neravnoteža i biokemija u mozgu. Pokušajte empatizirati s osobom i pokušajte sami saznati i informirati se kako osobi pomoći ili se čak vi možete konzultirati sa psihologom ili psihijatrom. Kada bi se depresija jednostavno liječila, ne bi imali danas ovakav svjetski problem. Osobe koje se bore s depresijom ne mogu to promijeniti preko noći, oporavak je proces i potrebno je vremena da se osjete ugodne emocije i time potakne kvalitetniji život. Potrebno je da osoba bolje djeluje prije nego se bolje osjeća.
Ne uzimajte k srcu ako osoba reagira negativno na vaš savjet.
Sjetite se kako je vama kada vam je teško ili niste raspoloženi za nešto, kad vam drugi nude savjete. Teško da vjerujete odmah osobi. Savjeti govore da vi znate najbolje. No, da li zaista možete shvatiti kako se osoba osjeća? Čak i da ste prošli depresivnu fazu, svaka osoba doživljava određeno iskustvo drugačija. Zbog toga mi u terapiji potičemo osobu da proba, da napravi eksperiment, da sama kaže sto bi radila… i pratimo napredak.. koji je skriven u malim koracima… koji je težak… Pokažite osobi da vam je stalo, budite s njom, ispričajte joj svoj dan, tražite ju malu pomoć… suosjećajte… ne trebate davati savjete.
I sigurno ne trebate okrivljavati osobu i stavljati svoje potrebe na prvo mjesto. To je upravo suprotno od suosjećanja i empatije. Sve više se kroz motivacijske tekstove predlaže da uklonite ljude koji su negativni i ne doprinose vašoj sreći. To su strašne poruke za osobe koje imaju loše faze i bore se s depresijom. Ne mogu svi biti dobro kada ste vi dobro, pokažite drugima da imaju pravo na vlastite emocije, kakve god da one jesu.
Ne mislite da ne mogu biti tužni ili depresivni i biti dobro u isto vrijeme.
Da, svi možemo biti tužni i dobro u isto vrijeme. TV, filmovi, popularne pjesme, pa čak i ljudi nam govore da ako nismo sretni, nešto nije u redu. Uče nas da je tuga neprirodna i da joj se moramo oduprijeti. Zapravo, prirodno je i zdravo prihvatiti tugu i znati da to neće trajati zauvijek. Ne možemo biti sretni i ispunjeni svaki dan, život nudi puno više od toga. Nudi izazove, osjećaj hrabrosti, mogućnost za napredovanje, gubitak, dobitak… Zbog toga vam ponekad može djelovati da je osoba koja s bori sa depresijom dobro, pa nam se javi misao „Nije mu ništa“. – Još jednom – možemo imati neugodne i ugode emocije u trenutku, danu, tjednu… ako me sada nešto veseli, ne znači da je to tako stalo, ne znači da ne vodim beskrajnu unutarnju borbu.
Razgovarajte s osobama koje se bore s depresijom kao da je njihov život
jednako vrijedan, intenzivan i lijep kao i vaš.
Pričajte s osobom svojim prirodnim glasom.
Ne morate pričati tužnim glasom jer se prijatelj osjeća depresivno. Nije nepristojno biti raspoložen ako je netko depresivnog raspoloženja. Podarite osmijeh, zagrljaj, nešto lijepo i pozitivno, udijelite kompliment, zahvalu i podijelite svoje osjećaje koje imate jer vam je upravo to prijatelj. Ne morate pričati o depresiji, ili o tome što nije u redu… pričajte o normalnim stvarima, budite svoji.
Oslobodite se odgovornosti za osobu s depresijom.
Možda se bojite da ako razgovarate s njima, da ste odgovorni za njihovu dobrobit, da ćete ih morati popraviti i riješiti njihove probleme. To nije vaš zadatak, samo budite ljubazni. Možete se brinuti da nećete znati što reći, ali riječi nisu najvažnije – važna je vaša prisutnost. Važno je da ako prijatelj odluči razgovarati o osjećajima i onome što proživljava, da ga saslušate bez kritike i da mu date pravo da se tako osjeća.
Budite jasni što možete, a što ne možete učiniti za drugoga.
Možete reći: “Hej, nazovi me ili mi pošalji poruku u bilo kojem trenutku, ali možda ti se neću moći javiti istog dana.” Potpuno je u redu da postavite jasne granice. Razgovarajte o tome što možete napraviti, budite dostupni. Vaš zadatak je da budete podrška, ne netko tko će preuzeti odgovornost za tuđe zdravlje. Kao podrška omogućavamo osobi da razvija svoje samopouzadnje i da izgrađuje iskustvo uvida da može napraviti pomak, da može biti drugačije.
Komunicirajte s najbližima o normalnim stvarima ili ih pitajte za pomoć.
Prijatelja možete nazvati i pitati ga da ide u kupovinu s vama, ili da vam pomogne očistiti garažu. Ostvarit ćete kontakt a prijatelj će se osjećati korisno. Ne morate obraćati pažnju na depresiju, on će znati da vam je stalo, a neće se osjećati nelagodno ili da je na teret. Pozovite ih da na neki način doprinesu vašem životu, čak i ako su to mali zahtjevi kao što je da pogledate film koji ste željeli vidjeti u kinu.
Ovo nikako nije konačan popis. Svi ovi prijedlozi utemeljeni su u jednom vodećem principu: razgovarati s nekim tako da mu pokazujete da pripada negdje i da može dati svoj doprinos.
Osoba koja je depresivna, koja je izgubila smisao života, prva stvar koju treba je da je vidimo van te depresije, da je vidimo da je depresija samo djelić nje, a da je ona osoba koja može biti dobro i ima što za ponuditi u ovom svijetu. Ako pogledate prijatelja mimo depresije, moguće je da ćete imati veoma zanimljive razgovore i pozitivno iskustvo zajedničkog vremena.
Kada je u pitanju mentalno zdravlje:
-
-
- Educirajte se,
- Budite podržavajući,
- Budite aktivni,
- Budite dostupni,
- Ne osuđujte!
-
Preporuka za dodatno čitanje i informiranje:
Robert L. Leahy: „Beat The Blues Before They Beat You: How to Overcome Depression“
ROBERTA BERCI, DRAGICA BARBARIĆ: „Životolovka : Od depresije do punine života“
DRAGICA BARBARIĆ: „Pobijedite depresiju kognitivno-bihevioralnim tehnikama“
Tekst je djelomično preuzet s govora TEDxSnoIsleLibraries2017, autora B. Bernat
