Depresija: Razgovarajmo!

PRAVOVREMENO ULAGANJE U MENTALNO ZDRAVLJE!

ŠTO JE DEPRESIJA I KADA POTRAŽITI POMOĆ?

Depresija nije nešto što se događa ljudima koji su “neobični” ili “ludi”. Uz anksioznost (koja se pojavljuje češće od depresije), veoma je uobičajen emocionalni problem. Depresija spada u jednu od najčešće dijagnosticiranih poremećaja, a veliki broj ljudi nikada nije ni pristupio liječenju. Ukoliko se ne liječi adekvatno mogućnost recidiva je velika, a ukoliko se uopće ne liječi kvaliteta života postaje jako narušena.

Depresija nije samo psihičko stanje koje se može javiti kod odraslih, već u zadnje vrijeme sve više se javlja i kod djece i adolescenata. Kod djece često bude prikrivena kao takva, i ono što na van vidimo je poremećaj u ponašanju, da su agresivni ili neposlušni, da žele biti sami ili da “bježe” od rješavanja problema. Kombinacija bioloških, obiteljskih, kognitivnih, ponašajnih obilježja, smanjena regulacija negativnih emocija održavaju depresiju kod djece. Depresivna epizoda može trajati 32 – 36 tjedana. Postupni oporavak se bilježi nakon 6 mjeseci psihoterapije, točnije između 26 – 36 tjedana. Unutar 3 godine 54% mladih s depresijom doživi novu depresivnu epizodu, a unutar 5 godina 75%. Kod djece je jako važno obratiti pažnju na suicidalna ponašanja i ideje.

Promjene raspoloženja su normalne i pomažu nam prepoznati da nešto nedostaje u našem životu i da bismo trebali razmisliti o promjeni. One imaju zadatak da nas poguraju. No, klinička depresija je teža od jednostavnih promjena raspoloženja. Ona onemogućava osobi da se aktivira i pokrene, te dužim trajanjem osoba zapada u stanje nemoći. Mnoge depresivne osobe također osjećaju i tjeskobu. Često osjećaju zabrinutost, mučninu ili vrtoglavicu i ponekad imaju valove vrućine i hladnoće, zamagljen vid, ubrzan rad srca i znojenje. Neke osobe osjećaju nekoliko simptoma, dok neki mogu osjećati veći broj dugotrajnih i ometajućih simptoma. Karakteristični osjećaji za depresiju su beznađe, bespomoćnost, samokritičnost i očaj, pasivnost.

Neki mogući uzroci za depresiju su u odgovorima na ova pitanja:

Jeste li nedavno doživjeli značajne gubitke u svom životu – primjerice, gubitak posla, prijateljstava ili bliskosti, prekid bračne zajednice?

Jeste li uključeni u manje aktivnosti koje su za vas u prošlosti bile nagrađujuće ili podržavajuće? Depresiju obilježavaju neaktivnost i povlačenje. Osobe provode manje vremena i manje su uključene u izazovna i potkrjepljujuća ponašanja, kao što su pozitivne socijalne interakcije, vježbanje, rekreacija, učenje i produktivan rad.

Postoje li socijalne vještine ili vještine rješavanja problema koje ne koristite? Depresivne osobe često se teže zauzimaju za sebe, teže održavaju prijateljstva ili rješavaju probleme sa supružnicima, prijateljima ili kolegama, izostaje podržavajuća socijalna okolina.

Postoje li novi zahtjevi za koje se osjećate nespremni? Preseljenje u novi grad, početak novog posla, roditeljstvo, ili završetak veze i traženje novih prijatelja mogu uzrokovati značajan stres za mnoge. Depresija može biti rezultat ostajanja u situaciji u kojoj ne možete kontrolirati nagrade i kazne.

Osjećate se tužno ili umorno, gubite interes i osjećate se bez nade jer vjerujete da bez obzira na to što činite, ne možete stvari poboljšati? Neperspektivan posao ili veza koja nikamo ne vodi mogu dovesti do takvih osjećaja.

Postoji li u obitelji sklonost depresivnom raspoloženju? Depresija može biti potaknuta genetskom predispozicijom.

Depresija može se javiti u kombinaciji sa paničnim poremećajem, maničnim epizodama, agorafobijom, socijalnom fobijom, generaliziranim anksioznim poremećajem, traumom, ovisnosti, bračnim problemima, tjelesnom bolesti.

Veća je vjerojatnost da ćete postati depresivni ako mislite da ste vi krivi za sve, da se ništa ne može promijeniti i da biste u svemu trebali biti savršeni. To su disfunkcionalne pretpostavke koje održavaju depresivno stanje:

• “SVI BI ME TREBALI PRIHVATITI.”
• “AKO SE NEKOME NE SVIDIM, ZNAČI DA NISAM VRIJEDAN LJUBAVI.” “NIKADA NE MOGU BITI SRETNA AKO SAM SAMA.”
• “AKO U NEČEMU NE USPIJEM, ONDA SAM GUBITNIK.” “TREBAM SE KRITIZIRATI ZBOG SVOJIH NEUSPJEHA.”
• “AKO SAM DUGO IMALA PROBLEM, ONDA SE NE MOGU PROMIJENITI.” “NE BIH TREBAO BITI DEPRESIVAN.”
• “ŠTO GOD DA UČINIM SVEJEDNO JE.”
• “TREBAO BI MOĆI SAM RIJEŠITI SVOJE PROBLEME.”

Pravovremeno reagiranje kada primijetimo da promjene raspoloženja traju i ne prolaze, te da je vidljiv pad u svakodnevnim aktivnostima i zadovoljstvima, pomaže u bržem oporavku.

 

LIJEČENJE DEPRESIJE

Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja. Trajanje tretmana ovisi je li depresija blaga, umjerena ili teška. Ukoliko je teža depresija, moguće je i liječenje u bolnici te se treba pripremiti na dugotrajniji i intenzivniji tretman.

Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 2 do 6 tjedana za početak djelovanja, te je djelovanje individualno. Ono što je karakteristično za lijekove je da oni uklanjaju simptome, a uzrok i dalje ostaje ukoliko se ne uključimo na psihološku terapiju. Prestankom konzumacije lijekova, kod osobe dolazi do recidiva.

Kada je u pitanju dijete i adolescent, za vrijeme terapije je nužna suradnja obitelji.

 

ŠTO JE KOGNITIVNO-BIHEVIORALNI TRETMAN DEPRESIJE (KBT)?

Kognitivno-bihevioralni tretman depresije je visokostrukturirana, znanstveno utemeljenja, praktična i učinkovita intervencija za pacijente koji pate od depresije. Ova vrsta terapije tretira depresiju kroz utvrđivanje i bavljenje ponašanjima i obrascima mišljenja koji uzrokuju i održavaju depresiju. Terapija se usmjerava na vašu sadašnjost, na misli i ponašanja ovdje i sada. Terapija vam može pružiti oruđe da mislite realnije i osjećate se bolje.

U kognitivno-bihevioralnoj terapiji Vi i vaš terapeut ćete prvo utvrditi vaše simptome i koliko su oni blagi ili teški. Od vas će se tražiti da ispunite obrasce ili standardizirane upitnike kojima se znanstveno mogu izmjeriti vaši simptomi. Na prvom će se susretu tražiti da izaberete ciljeve koje želite postići – kao što su povećanje samopouzdanja, poboljšanje komunikacije, smanjivanje sramežljivosti ili smanjivanje beznađa i usamljenosti. Vi i vaš terapeut ćete pratiti vaš napredak u terapiji u odnosu na početne mjere simptoma i kretanje prema ciljevima koje postavite.  Uspješnost terapije najviše ovisi o Vašoj motiviranosti da napravite korake prema promjeni. Terapija može trajati i do godine dana, ovisno o složenosti poremećaja. Prvih mjesec dana terapije se preporučuju susreti dva puta tjedno, te se nakon toga prorjeđuju na jednom tjedno.  Kroz terapiju se provodi psihoedukacija, trening rješavanja problema, trening vještina suočavanja, kognitivne intervencije.

 

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

Depresija dovodi do suicida, suicid je drugi vodeći uzrok smrti kod osoba u dobi od 15 – 29 godina starosti.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak. Postoje učinkovite terapije za depresiju.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ulaganjem u mentalno zdravlje doprinosimo kvaliteti života.

 

NAGLAŠAVAMO!

 

AKO MISLITE DA JE VAŠE DIJETE DEPRESIVNO, RAZGOVARAJTE S NJIM O OSJEĆAJIMA I BRIGAMA KOJE IMA, PROVODITE S NJIM KVALITETNO ZAJEDNIČKO VRIJEME, I POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ UKOLIKO JE POTREBNO!

DEPRESIJA NAKON PORODA JE UOBIČAJENA. POTRAŽITE STRUČNU POMOĆ AKO ONA TRAJE DUŽE OD 2 TJEDNA!

AKO NETKO TKO JE VAMA BLIZAK ZAPOČNE RAZGOVOR O SUICIDU, RAZGOVARAJTE S NJIM OTVORENOG UMA. U REDU JE RAZGOVARATI O SUICIDU. POTAKNITE OSOBU DA POTRAŽI STRUČNU POMOĆ!

AKO SE OSJEĆATE DA VAŠ ŽIVOT NIJE VRIJEDAN ŽIVLJENJA, POTRAŽITE POMOĆ. NISTE SAMI! POMOĆ JE DOSTUPNA!

AKO ŽIVITE S DEPRESIVNOM OSOBOM, MOŽETE JOJ POMOĆI, NO VODITE RAČUNA DA MISLITE I NA VLASTITE POTREBE I POTRAŽITE STRUČNI SUPORT AKO VAM TREBA.

STIGMA I DISKRIMINACIJA KOJE PRATE MENTALNE BOLESTI, UKLJUČUJUĆI DEPRESIJU, DOVODE DO KASNIJEG PREPOZNAVANJA PROBLEMA I ODGAĐAJU TRAŽENJE POMOĆI, ZBOG ČEGA LIJEČENJE TRAJE DULJE, A MOŽE DOĆI I DO TEŽIH POSLJEDICA KAO ŠTO JE SAMOUBOJSTVO.

DEPRESIJA JE BOLEST KOJA POGAĐA LJUDE SVIH DOBNIH SKUPINA, SVIH DRUŠTVENIH SLOJEVA I SVIH ZEMALJA SVIJETA.

DEPRESIJA SE MOŽE PREVENIRATI I LIJEČITI. DEPRESIJA JE BOLEST, NE OSOBNA SLABOST!

DEPRESIJA NE PROLAZI SAMA OD SEBE.

Učinite korak Za mentalno zdravlje. Uložite u svoju vlastitu dobrobit!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PREVENCIJA DEPRESIJE

 

·        Kada su u pitanju djeca, posvetite im kvalitetno vrijeme, razgovarajte o osjećajima i brigama, razvijajte privrženost. Podržavajte djecu u aktivnostima i situacijama koje su odgovarajuće za njihovu dob i sposobnosti. Podržavajte ih u razvoju zdravih navika, fizičkoj aktivnosti, urednom spavanju, boravku na otvorenom, druženjima s prijateljima, samomotivaciji.

·        Razgovarajte s nekim kome vjerujete o svojim osjećajima.

·        Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.

·        Vježbajte redovito, makar to bila i svakodnevna šetnja.

·        Hranite se zdravo i redovito, spavajte dovoljno.

·        Radite stvari u kojima uživate. Pozitivne akcije i misli nam čine da se osjećamo dobro.

·        Osvijestite postojanje negativnih misli i samokritika i zamijenite ih sa pozitivnim mislima.

·        Radite na sebi, ako imate osjećaj da ste popustljivi, neasertivni, često ljuti i negativni, potražite stručnu pomoć. Nikada nije kasno za rad na sebi i izgradnji novih vještina.

·        Kvalitetno planirajte i organizirajte svoje vrijeme.

Ukoliko primijetite da se osjećate bespomoćno par tjedana, potražite pomoć na vrijeme. Rana intervencija doprinosi bržem ozdravljenju!