Koliko zapravo primjećujemo da smo anksiozni?
Koliko puta osjetimo pritisak u prsima, knedlu u grlu, napetost u tijelu – a da samo „nastavimo dalje“?
Anksioznost je stanje unutarnje napetosti, straha ili zabrinutosti. Kad postane preplavljujuća, prirodno je da želimo da nestane. Ali ono što često radimo kako bismo je „ugasili“ – zapravo je strategija koja kratkoročno olakšava, a dugoročno produbljuje problem.
U ovom tekstu predstavljam ti 12 uobičajenih načina nošenja s anksioznošću i brigama koji na prvi pogled djeluju kao rješenje – ali to nisu. Možda ćeš prepoznati i sebe.
1. Traženje potvrde
Što je to?
Traženje potvrde je ponašanje u kojem stalno pitamo druge jesmo li u pravu, jesmo li dovoljno dobri ili voljeni – kako bismo smanjili nesigurnost i tjeskobu. Sve veći problem danas je i postojanje Chat GPT-a, gdje pojedinci traže provjeru za sve i svašta. Dugotrajno jača nesigurnost i smanjuje mogućnost dublje obrade informacija.
Primjer: Pitate partnera: „Voliš li me?“, „Hoćeš li me ostaviti?“ svaki put kada osjetite unutarnju nelagodu. Pitate AI što misli ili predlaže svaki put kad niste sigurni što reći ili napraviti.
Zašto ne pomaže?
Iako nas privremeno smiri, dugoročno nas uči da ne možemo podnijeti nesigurnost bez vanjske podrške. Oslanjamo se na druge da nam reguliraju emocije, umjesto da ih sami naučimo nositi.
2. Pokušaj zaustavljanja misli
Što je to?
Pokušaj da „izbacimo“ neželjene misli iz glave ili da ih ignoriramo.
Primjer: Kažete sebi „Nemoj razmišljati o tome“, a onda vam se ta misao vrati još jače.
Zašto ne pomaže?
Naš mozak ne reagira dobro na zabrane. Što više pokušavamo potisnuti misao, više je prisutna. Ovakvim ponašanjem zapravo šaljemo poruku da su te misli opasne, što ih čini još prisutnijima.
3. Skupljanje informacija
Što je to?
Traženje prekomjernih informacija s ciljem da se osjećamo sigurnije ili potvrdimo svoje sumnje.
Primjer: Osjećate glavobolju i odmah pretražujete na internetu je li to znak moždanog udara.
Zašto ne pomaže?
Informacije koje nalazimo često potvrđuju naše brige jer ih biramo selektivno. Umjesto da nas umire, dodatne informacije nas zbunjuju i dodatno uznemiruju.
4. Učestalo provjeravanje
Što je to?
Ponavljajuće provjere radi smanjenja tjeskobe i sprječavanja zamišljene katastrofe.
Primjer: Vraćate se kući više puta da provjerite jeste li zaključali vrata.
Zašto ne pomaže?
Gubimo povjerenje u vlastitu sposobnost da procijenimo stvarnost. Ovisimo o provjeravanju da bismo se smirili, što dugoročno stvara još više brige.
5. Izbjegavanje nelagode
Što je to?
Svjesno ili nesvjesno izbjegavamo situacije, zadatke ili osobe koje izazivaju anksioznost.
Primjer: Ne idete na liječnički pregled jer se bojite loše dijagnoze.
Zašto ne pomaže?
Iako donosi trenutno olakšanje, dugoročno nas uvjerava da ne možemo podnijeti neugodne emocije, čime se održava i pojačava anksioznost.
6. Otupljivanje – alkohol, hrana, droge
Što je to?
Upotreba tvari ili ponašanja kako bi se „otupile“ emocije ili odgodilo suočavanje s problemom.
Primjer: Uzimanje alkohola svaki put kad se osjećate loše.
Zašto ne pomaže?
Stvara začarani krug – privremeno se osjećamo bolje, ali dugoročno postajemo ovisni o vanjskim sredstvima da bismo „funkcionirali“, čime se problem ne rješava, već pogoršava.
7. Pretjerana priprema
Što je to?
Ulaganje prekomjernog truda u pripremu kako bi se smanjila mogućnost greške ili neuspjeha.
Primjer: Pripremate prezentaciju danima i neprestano je mijenjate zbog straha da nešto ne pođe po zlu.
Zašto ne pomaže?
Održava perfekcionizam i uvjerenje da ništa ne smije poći krivo. Trošimo energiju na pripremu umjesto na suočavanje s realnošću.
8. Sigurnosna ponašanja
Što je to?
Radnje koje činimo kako bismo se osjećali sigurnije, ali koje dugoročno održavaju strah.
Primjer: Vozite samo danju jer se bojite nesreće noću.
Zašto ne pomaže?
Oslanjamo se na „pomoćna sredstva“ umjesto da se uvjerimo da situaciju možemo izdržati sami. Na taj način hranimo uvjerenje da je situacija opasna i da mi nismo sposobni.
9. Trud da ostavite najbolji dojam
Što je to?
Stalna potreba da izgledamo savršeno pred drugima i da nas svi vole.
Primjer: Dani prije zabave razmišljate što ćete obući i kako će vas doživjeti.
Zašto ne pomaže?
Živimo prema tuđim očekivanjima, zanemarujući vlastite vrijednosti. Time hranimo unutarnju nesigurnost i potrebu za vanjskim odobravanjem.
10. Ruminiranje – stalno razmišljanje
Što je to?
Neprestano preispitivanje prošlih događaja ili situacija bez zaključka ili rješenja.
Primjer: Neprestano razmišljate o razgovoru koji ste imali prije tjedan dana, pitajući se jeste li nešto pogriješili.
Zašto ne pomaže?
Ruminacija ne vodi rješenju, već nas iscrpljuje. Uvjereni smo da ćemo „doći do odgovora“, no zapravo samo produbljujemo nelagodu.
11. Zahtijevanje sigurnosti
Što je to?
Potraga za apsolutnom sigurnošću prije nego što donesemo odluku ili poduzmemo akciju.
Primjer: Kažete sebi: „Krenut ću u novi posao kad budem siguran da ću uspjeti.“
Zašto ne pomaže?
Sigurnost ne postoji. Učenje nošenja s nesigurnošću temelj je emocionalne otpornosti i osobnog razvoja.
12. Odbijanje misli – “Ne smijem ovako misliti”
Što je to?
Vjerovanje da su neugodne, čudne ili „nemoralne“ misli opasne i da govore nešto loše o nama.
Primjer: Pojavi vam se misao da biste mogli nauditi nekome i odmah pomislite da ste loša osoba.
Zašto ne pomaže?
Svi ljudi imaju neugodne misli – one nisu pokazatelj karaktera. Bitna je razlika između misli i ponašanja. Borba s mišlju pojačava njezin intenzitet, dok prihvaćanje smanjuje njezin utjecaj.
Anksioznost nije slabost
Svatko od nas ima svoj način nošenja s unutarnjim nemirom. Neki od tih načina su obrambeni mehanizmi koji su nam nekoć služili, ali danas možda više ne pomažu.
Dobra vijest? Naučene strategije možemo i odučiti.
Ako si se prepoznao u više navika koje ti ne pomažu, razmisli o razgovoru s psihologom. Kroz terapiju možeš brže i sigurnije doći do zdravijih načina nošenja s anksioznošću.
Zapamti: Nisi ono što misliš. Nisi ono čega se bojiš. Ti si puno više od svojih briga.
Pokušaj već danas
Ovdje možeš ( klikom na link) pogledati zdravije načine kako si pripomoći kada je u pitanju pojačana briga i tjeskoba.
Zdravije alternative suočavanja sa brigama i tjeskobom
Serija tekstova pisana u svrhu suočavanja s brigama, anksioznosti i niskim samopouzdanjem. Tekstovi prate stručnu literaturu i smjernice stručnih psihologa u polju kognitivno- bihevioralne terapije. Tekst nije zamjena za psihoterapiju. Svrha mu je psihoedukacija i samostalna prorada, ili uz podršku terapeuta ili savjetovatelja psihologa.
