Razumijevanje anksioznosti i briga kao
prvi korak ka ispunjenijem životu
Serija tekstova o suočavanju s brigama, anksioznošću i niskim samopouzdanjem.
Temeljeni su na principima kognitivno-bihevioralne terapije.
Ovi tekstovi nisu zamjena za psihoterapiju. Služe psihoedukaciji i samostalnoj praksi, uz ili bez podrške stručnjaka.
Kad god se briga pojavi u umu
anksioznost se pojavi u tijelu.
Kako se briga i anksioznost povezuju?
Kad se u umu pojavi briga, tijelo reagira anksioznošću (tjeskoba, nemir, nesigurnost, pretjerane misli, tremor…).
Anksioznost je prirodni odgovor tijela – priprema nas na “borbu ili bijeg”.
Svatko osjeća određenu razinu tjeskobe. Problem nastaje kada:
-
precjenjujemo opasnost
-
podcjenjujemo svoje sposobnosti
Tada tjeskoba postaje prekomjerna i štetna.
Zašto izbjegavanje pogoršava tjeskobu?
Kad izbjegnemo neugodne situacije, kratkoročno se osjećamo bolje.
Dugoročno, učimo mozak da su te situacije zaista opasne.
Tako pojačavamo strah i tjeskobu.
Briga – zajednički simptom anksioznosti i depresije
Briga se često javlja kroz pitanja poput:
“Što ako…?” ili u obliku stalnog prežvakavanja misli (ruminacije).
Čini nam se korisna jer:
-
daje osjećaj kontrole
-
smatramo je znakom brige za druge
-
pomaže izbjeći neugodne emocije
-
mislimo da nas štiti od negativnog ishoda
Ključni simptom za anksioznost,
ali i depresivne poremećaje je briga.
Zabluda: Briga umanjuje anksioznost
Briga može djelovati kao privremeni “štit”.
No, što se događa kad prestanemo brinuti?
Anksioznost tada naglo raste – tijelo je naviknuto na stanje napetosti.
To je razlog zašto anksiozni ljudi “lakše funkcioniraju” u stresnim situacijama – već su stalno napeti.
Zašto nam još briga djeluje smisleno:
- Briga je pozitivna crta ličnosti. Vjerujemo da smo tako dobri i produktivni.
- Briga nam pomaže da riješimo problem.
- Briga nas motivira.
- Briga nas štiti od neugodnih emocija.
- Kada brinemo nismo anksiozni.
- Briga sprječava negativan ishod.
Kada brinemo anksioznost ne raste?! Zašto je ovo znak da smo skloni brigama?
O čemu najčešće brinemo?
Provjerite brinete li o:
-
Tuđem mišljenju
-
Mogućim greškama
-
Gubitku kontrole nad simptomima
-
Budućnosti i nesigurnosti
-
Pogrešnim odlukama
-
Razočaranju drugih
Ovdje navodimo generalne teme o kojima možemo brinuti, a možete provjeriti svoj popis briga uz pomoć popisa najčešćih briga. Ako želite možete i pročitati knjigu iz koje je test. Test zabrinutosti
Pronalaziš li se u nekim temama? Možeš li procijeniti na kojoj razini brineš o određenim temama, gdje bi se stavio/la na ovom kontinuumu briga? Kako ti djeluje popis briga?
Znakovi da previše brinemo
-
Vjerujemo da ćemo brigom smanjiti rizik
-
Stalno tražimo potvrdu i informacije
-
Odugovlačimo s akcijom
-
Ne možemo podnijeti nesigurnost
-
Briga nam je način “rješavanja” svega
O neizvjesnosti - ona zapravo nije loša?
Kako dođe do toga da pretjerano brinemo?
(Napomena! Ovaj dio je temeljen na istraživanjima i ne odnosi se na sve pojedince. Ako primjećujete više faktora, dobro je proći psihološko savjetovanje ako želite bolje razumjeti svoje odrastanje i provjeriti kako utječe danas na vaš život.)
Do pretjerane brige dođe jer isprve to ne djeluje kao neki problem. U društvu postoje pozitivni stavovi o brigama, te kada tome nadodamo perfekcionizam, kompeticiju, dobili smo recept za poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju. No, ono ozbiljnije nismo ni primijetili do koje razine smo napregnuli svoj živčani sustav. Jer tijelo može puno toga izdržati. Briga tako postaje dio nas, dio našeg identiteta. Pojedincima prođe i 10 godina dok ne potraže pomoć. Raniji simptomi se pokazuju u ranoj adolescenciji.
Kako nastaje kronična briga?
Pretjerana briga često se razvija postupno.
Društvo je sklono gledati je kao vrlinu.
No, iza nje često stoje dublji uzroci:
-
Trauma u djetinjstvu – briga kao način izbjegavanja boli
-
Prezaštitnički roditelji – učenje da svijet nije sigurno mjesto
-
Obrnuto roditeljstvo – djeca preuzimaju emocionalne uloge odraslih
-
Negiranje emocija – učenje da emocije nisu prihvatljive
-
Nesigurna privrženost – nepredvidivi roditelji, gubitak podrške
-
Odgoj temeljen na sramu – vjerovanje da nismo dovoljno dobri
Jeste li znali?
38% ljudi brine svaki dan.
Mnogima brinjenje dugo ne djeluje kao problem.
Da bi naučili kako s brigom važno je da razumijemo svoje vlastito iskustvo.
Prilika za samostalnu proradu
Želiš raditi na smanjenju svojih briga i anksioznosti?
Poprati iduće tekstove na blogu i objave na Instagramu.
Hvala ti što čitaš ovaj tekst. Suočavanje može isprve biti izazovno i neugodno,
no dugoročno jača u nama hrabrost i zadovoljstvo.
Svoje promišljanje ili pitanje možeš podijeliti na info@norvel.hr.
Sve što podijeliš ostat će anonimno.