Tjeskoba (anksioznost) i briga – kako i zašto brinemo?

Nov 2, 2023

Razumijevanje anksioznosti i briga kao

prvi korak ka ispunjenijem životu

 

Serija tekstova o suočavanju s brigama, anksioznošću i niskim samopouzdanjem.
Temeljeni su na principima kognitivno-bihevioralne terapije.
Ovi tekstovi nisu zamjena za psihoterapiju. Služe psihoedukaciji i samostalnoj praksi, uz ili bez podrške stručnjaka.

 

Kad god se briga pojavi u umu

anksioznost se pojavi u tijelu.

 

Kako se briga i anksioznost povezuju?

Kad se u umu pojavi briga, tijelo reagira anksioznošću (tjeskoba, nemir, nesigurnost, pretjerane misli, tremor…).
Anksioznost je prirodni odgovor tijela – priprema nas na “borbu ili bijeg”.
Svatko osjeća određenu razinu tjeskobe. Problem nastaje kada:

  • precjenjujemo opasnost

  • podcjenjujemo svoje sposobnosti

Tada tjeskoba postaje prekomjerna i štetna.

Zašto izbjegavanje pogoršava tjeskobu?

Kad izbjegnemo neugodne situacije, kratkoročno se osjećamo bolje.
Dugoročno, učimo mozak da su te situacije zaista opasne.
Tako pojačavamo strah i tjeskobu.

Briga – zajednički simptom anksioznosti i depresije

Briga se često javlja kroz pitanja poput:
“Što ako…?” ili u obliku stalnog prežvakavanja misli (ruminacije).
Čini nam se korisna jer:

  • daje osjećaj kontrole

  • smatramo je znakom brige za druge

  • pomaže izbjeći neugodne emocije

  • mislimo da nas štiti od negativnog ishoda

 

Ključni simptom za anksioznost,

ali i depresivne poremećaje je briga.

 

Zabluda: Briga umanjuje anksioznost

Briga može djelovati kao privremeni “štit”.
No, što se događa kad prestanemo brinuti?
Anksioznost tada naglo raste – tijelo je naviknuto na stanje napetosti.
To je razlog zašto anksiozni ljudi “lakše funkcioniraju” u stresnim situacijama – već su stalno napeti.

Zašto nam još briga djeluje smisleno:

  • Briga je pozitivna crta ličnosti. Vjerujemo da smo tako dobri i produktivni.
  • Briga nam pomaže da riješimo problem.
  • Briga nas motivira.
  • Briga nas štiti od neugodnih emocija.
  • Kada brinemo nismo anksiozni.
  • Briga sprječava negativan ishod.

 

Kada brinemo anksioznost ne raste?! Zašto je ovo znak da smo skloni brigama?

Osobe sklone prekomjernoj brizi su na višoj razini napetosti i tjeskobe u tijelu, nego osobe koje manje brinu (živčani sustav je napregnutiji). Kada se događa neka opasnost pojedinci snižene anksioznosti osjete znatno veće promjene tjeskobe u tijelu koja ih potiče na prilagodbu. Anksiozni i brinući pojedinci ne osjete promjenu u tijelu, njima prijetnja biva „normalna“. Primjer ovog je početak epidemije covida – visoko anksiozni i brinući pojedinci su se u početku osjećali bolje nego oni snižene anksioznosti. Ovo je zato što su anksiozni uvijek u stanju pripravnosti. Briga obuzdava tjeskobu jer smo uvjereni da nešto korisno radimo (borimo se ili bježimo). No, kada prestanemo brinuti anksioznost raste drastično i biva nepodnošljiva.  To znači da su ljudi koji pretjerano brinu više anksiozni generalno, iako su manje anksiozni kada brinu. U pravilu nakon dužeg izlaganja nekoj opasnosti oni više na anskioznosti se ne osjećaju bolje, a oni niže na anksioznosti se s vremenom prilagode i opuste. Ovo saznanje je važno razumjeti kada pratimo ideju da jednostavno prestanemo brinuti. Ili kada nam okolina šalje poruke da pokušamo biti pozitivniji, da nema razloga za brigu, sve će biti ok, moraš vjerovati u sebe, oslobodi um od toga… nije jednostavno jer su se tijelo i um navikli na veću razinu pripravnosti.

 

O čemu najčešće brinemo?

Provjerite brinete li o:

  • Tuđem mišljenju

  • Mogućim greškama

  • Gubitku kontrole nad simptomima

  • Budućnosti i nesigurnosti

  • Pogrešnim odlukama

  • Razočaranju drugih

Ovdje navodimo generalne teme o kojima možemo brinuti, a možete provjeriti svoj popis briga uz pomoć popisa najčešćih briga. Ako želite možete i pročitati knjigu iz koje je test. Test zabrinutosti

 

Pronalaziš li se u nekim temama? Možeš li procijeniti na kojoj razini brineš o određenim temama, gdje bi se stavio/la na ovom kontinuumu briga? Kako ti djeluje popis briga?

 

 

Znakovi da previše brinemo

  • Vjerujemo da ćemo brigom smanjiti rizik

  • Stalno tražimo potvrdu i informacije

  • Odugovlačimo s akcijom

  • Ne možemo podnijeti nesigurnost

  • Briga nam je način “rješavanja” svega

 

O neizvjesnosti - ona zapravo nije loša?

Neizvjesnost je zapravo neutralna. Ako kažem da nisam sigurna kakvo će vrijeme biti idućih mjesec dana, to ne znači da će vrijeme biti loše. Znači da ne znam. Ali kada je u pitanju npr. promjena posla, želimo znati sigurno da će biti dobro jer se bojimo pogreške.

 

Kako dođe do toga da pretjerano brinemo?

(Napomena! Ovaj dio je temeljen na istraživanjima i ne odnosi se na sve pojedince. Ako primjećujete više faktora, dobro je proći psihološko savjetovanje ako želite bolje razumjeti svoje odrastanje i provjeriti kako utječe danas na vaš život.)

Do pretjerane brige dođe jer isprve to ne djeluje kao neki problem. U društvu postoje pozitivni stavovi o brigama, te kada tome nadodamo perfekcionizam, kompeticiju, dobili smo recept za poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju. No, ono ozbiljnije nismo ni primijetili do koje razine smo napregnuli svoj živčani sustav. Jer tijelo može puno toga izdržati. Briga tako postaje dio nas, dio našeg identiteta. Pojedincima prođe i 10 godina dok ne potraže pomoć. Raniji simptomi se pokazuju u ranoj adolescenciji.

 

Kako nastaje kronična briga?

Pretjerana briga često se razvija postupno.
Društvo je sklono gledati je kao vrlinu.
No, iza nje često stoje dublji uzroci:

  • Trauma u djetinjstvu – briga kao način izbjegavanja boli

  • Prezaštitnički roditelji – učenje da svijet nije sigurno mjesto

  • Obrnuto roditeljstvo – djeca preuzimaju emocionalne uloge odraslih

  • Negiranje emocija – učenje da emocije nisu prihvatljive

  • Nesigurna privrženost – nepredvidivi roditelji, gubitak podrške

  • Odgoj temeljen na sramu – vjerovanje da nismo dovoljno dobri

 

Jeste li znali?

Prekomjerna briga prethodi depresiji.

38% ljudi brine svaki dan.

Mnogima brinjenje dugo ne djeluje kao problem.

Da bi naučili kako s brigom važno je da razumijemo svoje vlastito iskustvo.

 

 

Prilika za samostalnu proradu

Želiš raditi na smanjenju svojih briga i anksioznosti?

Poprati iduće tekstove na blogu i objave na Instagramu.

 

Hvala ti što čitaš ovaj tekst. Suočavanje može isprve biti izazovno i neugodno,

no dugoročno jača u nama hrabrost i zadovoljstvo.

Svoje promišljanje ili pitanje možeš podijeliti na info@norvel.hr.

Sve što podijeliš ostat će anonimno.

 

 

css.php